Uslovi sa zaloznicama. $ ST U T Iƒ Äì SRPSKE BANKE U ZAGREBUƒ ì OSNOVANA 1895. GODINEƒ STATUTI SRPSKE BANKE U ZAGREBU SADRZAJ: I. Celj. II. Firma i pecat III. Poslovni jezik. IV. Sediste. V. Trajanje Srpske Banke. VI. Kapital. VII. Akcje i akcijonari. VIII. Poslovi Srpske Banke. IX. Organi Srpske Banke. Skupstina Pocesni pretsednik Upravni odbor X. Duznosti upravnog odbora. Nadzorni odbor XI. Bilans. XII. Podela dobiti i rezervni fond. XIII. O likvidaciji. XIV. Opste odredbe. XV. Hipotekarni poslovi sa zaloznicama. Ô  h) $ S T A T U T Iƒ Äì SRPSKE BANKE U ZAGREBUƒ ì OSNOVANA 1895. GODINEƒ tì) I.ƒ ( CELJ.Äă H' Clan 1.ƒ Srpska Banka osniva se kao akcijonarsko drustvo sa zadatkom daprima na priplod kapitale, i da organizovanim kreditom premapropisima ovih statuta pritice svakom priverdniku i poduzetniku,kome je kapital potreban. 8ì) II.ƒ ¤# FIRMA I PECAT.Äă H' Clan 2.ƒ Banka nosi ime "Srpska Banka deonicarsko drustvo" ili "BanqueSerb Societe Anonyme" ili "Serbische Bank Actien Geselschaft" ili"Szerb Bank reszvenutarsasag" i pod tim je imenom protokolisana. Na potpis firme ovlasceni su: a. Clanovi Upravnog odbora; b. Lica koje upravni odbor na potpis firme narocito ovlasti. Firmu Banke potpisuju kolektivno dvojica na to ovascenih. Kodglavne nastane (centrale) mora jedan od potpisnika biti clanupravnog odbora. Lica ovlastena po upravnom odboru na potpis firme kod filijaleili agenture mogu firmirati samo onu filijalu ili agenturu, za kojusu ovlasteni (vidi clan 39. tacka 2.). Ovlastena lica stavljaju svoje potpise ispod napisane,stampane ili zigom (stambilom) obelezene firme drustva. Pecat Banke je u sredini izrezana godina "1895" a naokolonatpis: "Srpska Banka u Zagrebu © Banque Serb a Zagreb". Ô  h) ( III.ƒ h# POSLOVNI JEZIK.Äă H' Clan 3.ƒ Poslovni je jezik Srpske Banke srpski s cirilicom. 8ì) IV.ƒ & SEDISTE.Äă H' Clan 4.ƒ Sediste je Srpske Banke u Zagrebu. No, moze prema potrebi i odluci upravnog odbora otvaratifilijale ili agenture i na drugim mestima tì) V.ƒ Äì TRAJENJE SRPSKE BANKE.ƒ ÄÄ H' Clan 5.ƒ Trajanje Srpske Banke utvrdjuje se na 100 godina. Ono se racuna od dana sudskog protokolisanja firme. Ali Banka moze i posle 100 godina produziti rad ako redovnaskupstina u 98. ili 99. godini njenog rada ne odluci, da Bankaprestane. Pre tog roka Banka moze prestati samo u slucajevima predvidjenim u clanu 70. ovih statuta. Ô  h) 8ì) VI.ƒ & KAPITAL.Äă H' Clan 6.ƒ Osnovni kapital Srpske Banke je 40,500,000 dinara. On se delina 540,000 akcija po 75 dinara. Uplata se ima poloziti na poziv upravnog odbora prema propisuclana 9. ovih statuta. H' Clan 7.ƒ Akcije Srpske Banke izdaju se u jedinicama i u peticama (petakcija ujedno) i u komadima po dvadeset i pet akcija ujedno, a moguse izdati po potrebi i u polovinama i u petinama. H' Clan 8.ƒ Osnovni kapital Srpske Banke moze se povisiti izdanjem novihakcija. Koliko ce se kad novih akcija izdati, kao i uslove za noveemisije akcija zakljucice glavna skupstina na predlog upravnogodbora. Nove akcije, koje se budu izdavale ponudice se pod uslovimakoje odredi glavna skupstina prvenstveno akcijonarima Srpske Banke. Od ovoga pravila moze se odustati u slucajevima, kad se SrpskaBanka sjedini ili stupi u tesnji odnosaj sa drugim kojim drustvomili ako u sebe primi koje drugo drustvo, te usled toga emitira noveakcije. H' Clan 9.ƒ Ko do akcijonara na prvi poziv uprave, koji se ima oglasitiprema propisu & 170. trg. zakona. ne polozi do odredjenog roka uplatu za koju se poziva, platice za zadocnjenje 6% na nepolozenusumu od roka do dana uplate. No ko ne polozi prenebregnutu uplatu ni za 30 dana posle gornjeg roka, gubi upisom steceno pravo i dotada polozene uplate. Na mesto unistenih akcija izdaju se nove i izlazu se javnojprodaji. & Clan 10.ƒ Propale uplate od ponistenih akcija i visak, koji se prekouplacene vrednosti dobije za prodate nove akcije, unosi se urezervni fond. ( VII.ƒ AKCIJE I AKCIJONARI.Äă & Clan 11.ƒ Akcije Srpske Banke u Zagrebu glase na ime. Kuponi ovih akcija glase na donosioca. & Clan 12.ƒ Akcijonar je samo onaj koji je upisan u knjigu akcijonara Srpske Banke. Akcije se mogu preneti i na drugoga u knjigu akcijonara samoonda, kad to upravni odbor resi na pismeni zahtev molioca. Za ovu odluku potrebno je da glasaju 3/4 prisutnih clanovaupravnog odbora. Odbor nije duzan ispitati zakonitost poseda i istinitostpotpisa. Glasanje je tajno. Za prenos akcija placa onaj, na koga se akcije prenose, poreddrzavne takse jos i 1 dinar za svaku akciju u korist penzionogcinovnickog fonda ove Banke. Akcije, koje se prenesu na drugog u toku poslednja 3 mesecapre objave saziva skupstine, ne daju akcijonaru pravo glasa na tojskupstini. & Clan 13.ƒ Akcijonar moze licno ili po opunomoceniku upotrebiti pravo,koje mu ovi statuti daju. Punomocenik moze biti samo akcijonar imoze zastupati samo jednog akcijonara. Korporacije i maloljetnikezastupaju njihovi zakoniti zastupnici. Suprug koji je akcijonar,moze zastupati svoju suprugu ako je ona akcijonar, i to sa njenompunomoci. & Clan 14.ƒ Svaka akcija ucestvuje u imanju i dobiti Banke srazmernokapitalu, koji predstavlja. & Clan 15.ƒ Banka je odgovorna celim svojim imanjem i rezervnim fondom zaobaveze svoje prema trecim licima. ÃÃ{I cascu svojih deonicara.}ÄÄ Ô  h) Ð  ÐÔ ( ü ÔVII. Ô * ì ÔÐ  ÐÔ ° Ô Ð  ÐÔ  ÔPOSLOVI SRPSKE BANKE.ÄÄ Ô * ì ÔÐ  ÐÔ ° Ô Ð  ÐÔ &  ÔClan 16. Ô * ì ÔÐ  ÐÔ ° Ô Banka radi ove poslove: 1. prima novac na stednju i priplod na ulozene knjizice,kasene liste i tekuce racune; 2. eskontuje i reeskontuje menice, varante, izvuceneobveznice, lozove i kupone; 3. izdaje zajmove na robu, zlato, srebro, dragocenosti ipapire od vrednosti, koje uprava bancina za sigurne pronadje; 4. daje zajmove na nekretninosti za pupilarnu sigurnostprivatnicima, opstinama i korporacijama i s tim u vezi izdajezaloznice (vidi XV. odeljak ovih statuta); 5. vrsi kupovinu i prodaju papira od vrednosti, te viza ivaluta za svoj i tudj racun; 6. radi sve bankarske i menjacke poslove i prima depozite nacuvanje i rukovanje; 7. osniva, posreduje i ucestvuje kod trgovackih, idustrijskihi drugih raznih privrednih i zemljoradnickih udruzenja i poduzeca. & Clan 17.ƒ Kad ce koji od ovih poslova poceti, i kad ce jedan ili drugiod tih poslova prestati, resava upravni odbor. & Clan 18.ƒ Srpska Banka nesme kupovati svoje akcije niti davati zajmovena njih. Ô  h) 8ì) IX.ƒ ORGANI SRPSKE BANKE.Äă $ A. SKUPSTINA.ƒ & Clan 19.ƒ Sva prava koja akcijonarima pripadaju u pogledu bancinihposlova, izvrsuje ukupnost akcijonara u glavnoj skupstini. Skupstina je redovna, glavna ili vanredna. & Clan 20.ƒ Redovna glavna skupstina saziva se svake godine u prvojpolovici kalendarske godine. Saziv ove skupstine mora se obznanitinajmanje 10 dana pre sastanka. U sazivu mora se tacno oznaciti dan,mesto, vreme sastanka i dnevni red poslova o kojima ce se resavati(Cl. 33.). & Clan 21.ƒ ìì* ƒ Akcijonari koji zele ucestvovati na glavnoj skupstini imajunajkasnije tri dana pre skupstine deponovati svoje akcije sakuponima kod uprave ove banke ili kod zavoda, koje uprava u pozivuna skupstinu naznaci. No akcijonarima izvan Zagreba dozvoljeno je radi olaksice,najkasnije 3 dana pre glavne skupstine da prijave svoje akcijeupravi Banke, u kome slucaju imaju prijavljene akcije sobom doneti,kad budu dolazili na glavnu skupstinu, te ih tom prilikomdeponovati. Za deponovane akcije dobijaju potvrdu, koja im sluzi kaolegitimaciona karta za ulaz na skupstinu. H' Clan 22ƒ Vanredna skupstina saziva se svagda kad to resi upravni ilinadzorni odbor, ili kad zahtevaju jedan ili vise akcijonara kojipredstavljaju najmanje deseti deo osnovne glavnice. U pozivu semora svagda oznaciti pitanje, radi koga se saziva vanrednaskupstina. Ako se u slucaju kad se skupstina saziva na zahtev akcijonarane skupi na prvi poziv dovoljan broj akcijonara za resavanje, ondase ne moze po drugi put u istoj godini vanredna skupstina za istipredmet sazivati. Ô  h) & Clan 23.ƒ Skupstinu i redovnu i vanrednu saziva upravni odbor (kratkoreceno uprava) na osnovu svoga resenja ili resanje nadzornogodbora ili usled zahtevanja akcijonara sa propisanim brojem akcija(Cl. 22.). U slucaju, da uprava Banke ne htedne sazvati skupstinu za 8dana od dana zahteva, nadzorni odbor moze sam sazvati skupstinu, aakcijonari se u takovom slucaju obracaju sudu s molbom da onskupstinu sazove. Ðì& Clan 24. ƒ Vanredna se skupstina mora sazivati najdalje za 8 dana od danaresavanja ili zahteva. Od objave poziva do sastanka moze protecinajvise petnaest dana. & Clan 25.ƒ Na skupstini imade svaka cela akcija pravo na jedan glas. Ðì& Clan 26. ƒ Skupstinu i redovnu i vanrednu rukovodi pocasni predsednik iliako je on sprecen predsednik upravnog odbora ili njegov zamenik. Noako je vanredna skupstina sazvana po resenju nadzornog odbora ilina zahtev akcijonara, onda sama skupstina bira sebi predsednikatajnim glasanjem. & Clan 27.ƒ Skupstina moze donositi punovazne zakljucke kad na njojprisustvuje najmanje 30 akcijonara licno ili preko punomocenika,koji prestavljaju najmanje deseti deo celokupnog broja akcija. & Clan 28.ƒ Ako na prvi saziv ne dodje na skupstinu u prethodnnom clanupropisani broj akcijonara sa oznacenim brojem akcija, onda seskupstina odlaze a upravni odbor zakazuje i najdalje za tri danaobjavljuje saziv za drugu skupstinu, koja se ima sastati najdaljeza 15 dana od dana objave. Na ovoj skupstini donose punovazne zakljucke onolikoakcijonara koliko ih dodje. Oni mogu resavati samo o predmetima, koji su bili na dnevnomredu za prvo©zakazanu skupstinu. Ô  h) & Clan 29.ƒ Na skupstini se resava vecinom glasova, osim pitanja oprestanku Banke, o cemu vazi odredba cl. 70. Kad se pri glasanjupodele glasovi na dve jednake polovine © resava strana kojoj sepredsednik pridruzi. Zakljucci, koji se odnose na izmenu pravila (tac. 7. Cl. 33.)i smanjivanje i povecanje osnovnog kapitala (tacka 9. Cl. 33.) moguse samo sa 2/3 prisutnih glasova doneti. & Clan 30.ƒ Na skupstini se glasa javno. No glasa se tajno kad tozahtevaju 10 akcijonara sa pravom glasa ili kad to naredipredsednik skupstine. Kad pri izboru dva ili vise kandidata dobijujednak broj glasova, odlucuje kocka ko ce biti izabran. & Clan 31.ƒ Na skupstini se vodi o svemu zapisnik. Isinitost zapisnikaoverava predsednik ili njegov zamenik i dva akcijonara, kojeskupstina izabere. & Clan 32.ƒ Na skupstini se moze resavati samo o onim predmetnima, koji suna dnevnom redu. O predlozima pojedninih akcijonara skupstina moze resavatisamo u onom slucaju, ako su ih predlagaci podneli upravnom odborudo kraja meseca decembra. & Clan 33.ƒ Na glavnoj redovnoj skupstini se resavaju ovi predmeti: 1. Izvestaj Uprave o radu banke u prosloj godini. 2. Polaganje racuna o radu uprave, i njeni predlozi o podelidividende i uloga u rezervni fond. 3. Izvestaj nadzornog odbora. 4. Davanje razresnice upravnom i nadzornom odboru. 5. Izbor pocasnog predsednika Banke. 6. Izbor upravnog i nadzornog odbora prema odredbama ovihstatuta. 7. Izmena pravila ako bi bilo redovno podnesenih predloga. 8. Predlozi pojedinih akcijonara u smislu propisa clana 32. 9. Smanjivanje ili povisivanje osnovnog kapitala. 10. Zakljucak o stupanju drustva u zajednicu s drugim novcanimzavodima. 11. Pitanje o prestanku drustva u slucajevima predvidjenim u ovim statutima. Ô  h) @ ì B. P O C A S N I P R E D S E D N I Kƒ & Clan 34.ƒ Redovna glavna skupstina bira pocasnog predsenika dozivotno.Pocasni predsednik predsedava na skupstini i predsedava uzajednickim sednicama nadzornog i upravnog odbora u slucaju sporaizmedju njih (cl. 55.) i kadgod za shodno nadje, sednicama upravogodbora. Pocasni predsednik moze, kad nadje za potrebno, traziti prekoupravnog odbora obvavestenje o poslovima Banke i stavljati upravnomi nadzornom odboru svoje primedbe, kad bude povoda imao. Ô  h) ˜ì V. U P R A V N I O D B O Rƒ & Clan 35.ƒ Upravni odbor je najvisi izvrsni organ Banke, koji upravljacelokupnim poslovima Banke. On se sastoji iz najmanje 16, a najvise 24 clana od kojih 8stalno zivi U Zagrebu. Clan upravnog odbora moze biti samo onaj akcijonar, koji imanajmanje 50 akcija, a koje po izboru deponuje u blagajnu Banke kaosvoju sopstvenost. & Clan 36.ƒ Clanove upravnog odbora bira skupstina na 4 godine, a oni izsvoje sredine biraju sebi svake godine u prvoj odbornoj sedniciposle skupstine predsednika i podpredsednika. Predsenik se bira svagda izmedju clanova odbora, koji stalnostanuju u Zagrebu. & Clan 37.ƒ Svake godine otstupaju po 5 clanova upravnog odbora. Njihovase mesta dopunjuju uz uslove cl. 35. Na prvoj, drugoj i trecoj redovnoj glavnoj skupstini odlucujekocka, koji ce clanovi uprave odstupiti. Na ovim skupstinamaizabrani clanovi ne ucestvuju u vucenju kocke. Na cetvrtoj redovnoj skupstini odstupaju poslednjih 5 clanova izabranih na konstituirajucoj glavnoj skupstini. Docnije ostupaju redom najstariji clanovi, koji su sluzilipune cetiri godine. Clanovi, koji odstupaju mogu biti ponovo izabrani. Ô  h) & Clan 38.ƒ Ako se broj clanova upravnog odbora smrcu ili odstupanjemsmanji toliko, da se poslovi sa zaostalim clanovima nemogu tacnootpravljati, onda se upravni odbor popunjuje sam iz redaakcijonara. Ova popuna, koja se ima prijaviti sudu radi protokolisanjapotpisa i javno obznaniti, vredi samo do sastanka redovneskupstine, koja iznova izborom popunjuje mesta kako onih kojima jered za odstupanje, tako isto i onih, koji su sami odstupili iliumrli. Zamenici ovih poslednjih sluze do roka, do kog su trebali sluziti oni, na cija su mesta izabrati. Ô  h) tì) X.ƒ ì DUZNOSTI UPRAVNOG ODBORA.Äă & Clan 39.ƒ 1. Propisuje po potrebi poslovnik za Banku u opste, odnosno zanjezine filijale i agenture, a posebno uslove za svaku granubancinog rada (cl.16.). 2. Resava gde se imaju otvoriti filijale i agenture i imenujelica, koja ce sa istima rukovati i firmirati. Upravni odbor SrpskeBanke odredjuje koliko ce akcija clanovi uprava pojedninih filijaladeponirati u ime kaucije, u blagajnu Srpske Banke, kao svojusopstvenot. 3. Odredjuje kolika ce se kolicina novca upotrebiti na kojugranu bancine radnje. 4. Odredjeje koliko ce davati zajma i sa kojim interesom, napojedine vrste papira od vrednsoti. 5. Odredjuje stopu interesa za eskont menica. 6. Odredjuje uslove i visinu interesa pod kojima ce se primatiulozi i svi drugi efekti. 7. Brine se o nabavi dovoljne kolicine novca i o korisnomizdanju istog. 8. Prima i otpusta direktora, cinovnike i posluzitelje Bankei propisuje uslove pod kojima se primaju i odredjuje im plate,nagrade i renumeracije. 9. Pregleda stanje bancinih poslova i o tome sastavljazapisnik. 10. Pregleda, zakljucuje i objavljuje godisnje racune © bilans© o ukupnom radu banke. 11. Sastavlja izvestaj o radu i plan i pregleda, koliko da seunese za tu godinu u rezervni fond i kako da se podeli ostatakciste dobiti. 12. Resava o sazivu redovne glavne i vanredne skupstine. 13. Izvrsuje skupstinske odluke. 14. Zastupa Banku pred vlastima. No ovo svoje pravo mozepreneti i na koga od svojih cinovnika ili narocitog advokata. Ô  h) & Clan 40.ƒ Upravni odbor moze donositi punovazne zakljucke kad je usednici prisutno najmanje 6 clanova upravnog odbora. Sednicamaupravnog odbora prisustvuje i direktor s pravom savetovanja ukolikonije clan upravnog odbvora. Oni resavaju vecinom glasova. Kad suglasovi podjednako podeljeni smatra se da je predlog odbacen. Osednicama upravnog odbora vodi se zapisnik, koji overavajupredsednik sa jednim clanom upravnog odbora i perovodja. & Clan 41.ƒ Upravni odbor ima pravo prema potrebi poveriti jednom ili visesvojih clanova narociti delokrug rada u upravni Banke. & Clan 42.ƒ Cenzuru menica vrse najmanje 2 clana upravnog odbora idirektor ili njegov zamenik. Upravni odbor, moze odrediti red,kojim clanovi upravnog odbora dolaze u cenzuru. Cenzuru menica kod filijala i agentura vrse lica, koja na toovlasti upravni odbor. & Clan 43.ƒ U sednicama upravnog odbora glasa se tajno, ako to samo jedanclan zahtevao bude. & Clan 44.ƒ U sednice upravnog odbora pozivaju se svagda svi clanovi. U isto vreme upravni je odbor duzan da javi predsednikunadzornog odbora, da ce se drzati sednica upravnog odbora. Clanovi Upravnog i Nadzornog odbora, te clanovi upravapojedinih filijala i agentura dobijaju dnevnice za dezurstvo uzavodu kao i dnevnice za prisustvovanje sednicama i cenzurama. Osimtoga za boravak van svoga redovnog prebivalista pripada im posebnadnevnica i naknada stvarnih putnih troskova. Visinu svih ovihdnevnica utvrdjuje od vremena na vreme Upravni odbor zavoda. & Clan 45.ƒ Clanovi upravnog i nadzornog odbora ne mogu biti u isto vremei clanovi odbora kog drugog novcanog zavoda u Zagrebu. Ô  h) ðì" G. Nadzorni odborƒ & Clan 46.ƒ Nadzorni je odbor najvisi kontrolni organ bancin. Njegova jeduznost da motri, da se celokupni rad Banke upravlja po odredbama ovih statuta. Ð  ÐÔ &  ÔClan 47. Ô * ì ÔÐ  ÐÔ ° Ô Nadzorni odbor sastoji se iz najmanje 4 clana a najvise 7clanova od kojih 3 moraju stalno u Zagrebu stanovati; njih biraprva skupstina na 1 poslovnu godinu dana izmedju akcijonara, kojiimaju najmanje 20 akcija, koje po izboru za clanove nadzornogodbora deponuju u blagajnu bancinu kao svoju sopstvenost. Po isteku prve godine glavna skupstina bira nadzorni odbor natri godine. Clanovi nadzornog odbora odstupaju prve dve godine podvojica na koje kocka padne, poslednje godine odstupa poslednjijedan. Docije otstupaju istim redom najstariji po sluzbi. Oni koji odstupe mogu ponovo biti izabrani. U slucaju smrtiili odstupanja pre roka nadzorni odbor se popunjuje kao i upravniodbor (clan 38.). & Clan 48.ƒ Nadzorni odbor bira svake godine izmedju sebe predsenika.Njegov je rad punovazan kad su prisutna najmanje 3 clana. Nadzorniodbor duzan je najmanje svaka tri meseca redovno, a vanredno kadgod za potrebno nadje da pregleda bancine racune, blagajnu, knjige,odluke i izvrsenja upravnog odbora i da na kraju godine, 31.decembra, inventarise celokupnu imovinu bancinu. O svakom pregledusastavlja se zapisnik koji potpisuju oni, koji su pregled izvrsili. & Clan 49.ƒ Nadzorni odbvor moze i duzan je da saziva vanrednu skupstinukad god nadje da su interesi Banke ugrozeni, bilo nepravilnim radomupravnog odbora, bilo vanrednim slucajevima gubitka, koje nije ustanju sam da spreci. Ô  h) & Clan 50.ƒ Kad god primeti da su odluke upravnog odbora protive ovimstatutima, duzan je da o tome sastavi zapisnik i da pozove upraviodbor, da svoje resenje obustavi. Ako upravni odbor ne bi hteo na pismeno saopstenje nadzornogodbora da obustavi svoje resenje, nadzorni odbor moze to samuciniti, ali je u tom slucaju duzan da sazove vanrednu skupstinu uroku od 10 dana radi konacnog resenja. & Clan 51.ƒ Nadzorni odbor duzan je da pregleda godisnje racune i bilansBanke zajedno sa racunima dobitka i gubitka i da ih svojim potpisomoveri i uputi upravi da ih preda javnosti. & Clan 52.ƒ Nadzorni odbor duzan je zajedno sa upravnim odborom da podnosisvake godine izvestaj skupstini o svom radu. & Clan 53.ƒ Clanovi nadzornog odbora duzni su da vode o svakom svomresenju zapisnik, koji potpisuju svi prisutni. & Clan 54.ƒ Nadzorni odbor je solidarno odgovoran, ako bi saznao, pa ne bipreuzeo mere, da se sprece nepravilnosti i otklone stete, koje bi potekle iz nepravilne radnje upravnog odbora. & Clan 55.ƒ Nadzorni i upravni odbor mogu se sastati u zajednicke sednicena poziv jednog ili drugog odbora u ovim slucajevima: 1. Kad se medju njima pojavi razlika u tumacenju pojedinihodredaba ovih statuta, ili prava jednog ili drugig odbora i 2. Kad se utvrdjuje i potpisuje godisnji bilans. & Clan 56.ƒ U svim ostalim slucajevima ovi odbori rade svaki zasebno isamostalno. Ô  h) & Clan 57.ƒ Punovazne su sednice ovog zajednickog odbora kad na njimaprisustvuje najmanje 7 clanova upravnog a 3 clana nadzornog odbora. & Clan 58.ƒ Pri svakoj podeli glasova u zajednickim sednicama smatra se dapredlog nije usvojen. & Clan 59.ƒ O radu na zajedickim sednicama vodi se zapisnik. Glasanje je tajno. Ô  h) ì D. GLAVNI POVERENICI.ƒ & Clan 60.ƒ U celji sto sigurnijeg i uspesnijeg rada postoje glavnipoverenici Banke u svakom vaznijem mestu, gde Banka razvija ili gdemisli razviti svoju radnju. Broj glavnih poverenika nije stalan. Glavne poverenike bira upravni odbor iz reda akcijonara na 1godinu. & Clan 61.ƒpp2 Glavni poverenici stoje u neprekidnoj vezi sa Bankom i dajujoj kao osobito poverljiva lica obvavestenja u svima pitanjima,koja idu u korist pravilnog i sigurnog razvijanja bancinih poslova. Ô  h) 8ì) XI.ƒ Xì% B I L A N SÄă & Clan 62.ƒ Svake godine 31 decembra po novom kalendaru sastavlja seinventar aktive i pasive bancine i pravi se bilans na ovaj nacin: 1. Drustvena imovina stavlja se u onoj vrednosti, koju stvarnopredstavlja na dan inventarisanja. 2. Papiri od vrednosti, koji notiraju na berzi, mogu sestaviti najvise u onoj vrednosti, koju, prema kursu, imaju na daninventarisanja. 3. Osnovni kapital i rezervi fond unose se u pasivu. 4. Sumnjiva potrazivanja unose se u verovatnoj vrednosti apropala potpisuju. & Clan 63.ƒ Kad se od prihoda odbije sav rashod, ono sto ostane, cista jedobit bancina. H' Clan 64ƒ Upravni odbor duzan je da preda bilans nadzornom odboru napregled. Bilans se mora bar na 8 dana pre sastanka glavne skupstineobjaviti. & Clan 65.ƒ Nadzorni odbor duzan je, kad primi bilans od upravnog odbora,da ga pregleda, sastavi zapisnik i u njemu konstatuje, je li bilansispravan ili ne, i prema rezultatu do kog je dosao, da spremiizvestaj za godisnju skupstinu, koji se mora stampati zajedno saizvestajem upravnog odbora. Ô  h) ( XII.ƒ ì PODELA DOBITI I REZERVNI FONDÄă & Clan 66.ƒ Dobit se deli ovako: 1. U rezervni fond daje se svake godine pre svega najmanje 5%.Kad rezervni fond dostige cetvrti deo glavnice, tad se u taj fondne mora dalje ulagati. 2. U ime tantijeme: ` `  a. Upravnom odboru 6 1/2%, od kojih 2/3 dobijaju clanovi,koji u Zagrebu stanuju, a 1/3 clanovi van Zagreba. b. Nadzornom odboru 1 1/2 %. 3. Ostatak se stavlja redovnoj glavnoj skupstini naraspolozenje. Ðì& Clan 67. ƒ Glavna skupstina moze po potrebi da osniva i druge rezervnefondove opsteg ili specijalnog karaktera. Na osnovu resanja gospodina ministra Trgovine i Industrije VI.br. 407/28. i zakona o valorizaciji bancinih vrednosti investicijaod 7. avgusta 1926. god. osniva se rezervni fond za pokrice stetanastalih od promene u vrednosti valute. Ovaj ce se fond posebnovoditi i pokazivati u bilansu u smislu gornjeg zakona ovalorizaciji. & Clan 68.ƒ Dividenda se isplacuje najdalje za mesec dana posle glavneskupstine. & Clan 69.ƒ Akcijonari, koji ne dignu dividendu u toku 5 godina od dana,kada je uprava Banke objavila da placa dividendu, gube pravo nanju, i ona se posle toga roka unosi u rezervni fond. Ô  h) Ð  ÐÔ (  ÔXIII. Ô * ì ÔÐ  ÐÔ ° ÔÐ  Ð ¤# O LIKVIDACIJI.Äă & Clan 70.ƒ Osim slucajeva predvidjenih u cl. 5. ovih statuta, SrpskaBanka moze prestati sa radom, kad gubitci njeni budu toliki, dapored rezervnog fonda mora upotrebiti i polovinu osnovnog kapitalaza njihovo pokrice. & Clan 71.ƒ Kada glavna skupstina zakljuci, da drusvo likvidira, ondaodredjuje nacin likvidacije, imenuje likvidatore, koji moraju bitiakcijonari i odredjuje im nagradu. Za sprovodjenje likvidacijevredi sve sto u pogledu ovoga propisuje trgovacki zakon. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ (XIV.ƒ ¤#OPSTE ODREDBE.Äă &Clan 72.ƒ Troskovi za osnivanje Banke imaju se razdeliti na 5 godina, pa1/5 svake godine otpisati u godisnjem racunu troskova. &Clan 73.ƒ O mirovinskom fondu za cinovnike i posluzitelje bancinepostoje pravila, koja propisuje glavna skupstina. U mirovinski fond unosi Banka najmanje isto onoliku svotugodisnje koliko i cinovnici. Mirovinski fond mora se razluceno od imovine bancine voditi.On se ne moze ni u kojem slucaju upotrebiti za namirenje bancinihverovnika, nego jedino u svrhu kojoj je namenjen. H'Clan 74ƒ Prva racunska godina racuna se od pocetka rada bancinog dosvrsetka 1896. godine. &Clan 75.ƒ Srpska Banka nije duzna davati privatnim licima izvestaje ostanju kredita i racuna drugih lica, koja s Bankom racune imaju.Isto tako nije duzna davati objasnjenja i kazivati pobude, sa kojihodbija trazene eskonte, zajmove ili kredite. &Clan 76.ƒ Objave svoje Banka objavljuje preko zvanicnih novina Kr.Banske Uprave u Zagrebu, a u slucajevima, gde je to narocitopropisano, i u Sluzbenim Novinama Kraljevine Jugoslavije uBeogradu. Osim toga ona ih moze objaviti i u drugim novinama. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ 8ì)XV.ƒ ¸ ìHIPOTEKARNI POSLOVI SA ZALOZNICAMA.Äă &Clan 77.ƒ Iz imovine bancine odvaja se najmanje 750.000 Dinara kaozakonom propisani jamcevni fond za hipotekarne zaloznice. Ovim se fondom imade rukovati zasebno u smislu zakonskog clanaXXXVI. od god. 1876. Ovaj se fond zakljuckom upravnog odbora umnozava u srazmeriemisije zaloznica. &Clan 78.ƒ Samo zajmovi, koji su hipotekom potpuno osigurani, mogu bitipodloga za zaloznice. Zajmovi se daju do polovine vrednostihipoteke. Ako hipotecirana vrednost ima i drugih gruntovno uknjizenihtereta, ne smeju svi uknjizeni tereti zajedno sa iznosom datogzajma preci polovicu njene procenjene vrednosti. Vrednost suma i vinograda mora biti najmanje tri put tolikovelika, koliko je zajam, koji se na njima hipotekarno osiguravaracunajuci to i u druge terete, koji su s pravom prvenstvauknjizeni. Pod istim uslovima moze Srpska Banka hipotekarna prava drugihlica preuzeti i na sebe gruntovno preneti. Na kuce i zgrade, koji su sastavini delovi kuca, moze Bankadati hipotekarni zajam samo onda, ako su od vatre osigurane, i tokod takvih osiguravajicih zavoda koje Banka oznaci. Sve isprave koje se odnose na osiguranje, imaju se kod Bankedeponovati. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 79.ƒ Na fabrike, industrijske zavode, rudokope, kamenolome,pozorista i sve nepokretnosti, koje su zakonom od ekzekucijeizuzete, nemoze se davati hipotekarni zajam. &Clan 80.ƒ Odredjivanje kolicine zajma, visine interesa, nacin otplate,uslova u pogledu eventualnih troskova, i drugih dazbina(pristojbi), zatim da li ce se zajam dati u gotovom novcu ili uzaloznicama Srpske Banke, zavisi od pogodbe sa zajmoptraziocem. &Clan 81.ƒ Drustvo moze putem prenosa izuzeti trazbine trecih osoba kojeopterecuju hipoteku, ako su mu tim nacinom u smislu drustvenihpravila sva prava osigurana. Za podlogu zaloznicama moze takoustupljena trazbina sluziti samo onda, ako pruza potpunuhipotekarnu sigurnost, i ako obveznice sadrze sve prvilimapropisane uslove. Sporazumom svih interesovanih lica mogu se ovi uslovi prilikomprenosa popuniti. &Clan 82.ƒ Sva pismena ocitovanja (izjave) koje daje duznik ili vlasnik hipotecirane nepokretnosti ili uknjizenih kreditora moraju bitioverovljena (potvrdjena) kod kr. javnog beleznika, ili kod suda. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 83.ƒ Obveznice o hipotekarnom zajmu, koja ima da sluzi za podloguzaloznicama, mora sadrzati ove bitne tacke: 1. Glavnicu koja se duguje. 2. Kad se i koliko se ima banci placati u ime glavnice,interesa, eventulanih troskova i ostalih dazbina. 3. Obvezu, da ce duznik placati eventualni porez na dohodakprema velicini interesa, a osim toga i sve eventualne poreze, kojibi posle zajma propisani bili. 4. Duznik se mora obvezati da ce platiti u gotovom novcu svetroskove i dazbine za uknjizenje i brisanje (skidanje hipoteke)prava zaloge, zatim belege i troskove pri skidanju hipoteke(brisovnu namiru), kao i sve ostale troskove, koji bi mogli nastatiako duznik svoje obveze ne ispuni, ili koji bi nastali za Bankuusled postupka trecih lica protiv duznika. 5. Tacno oznaciti nepokretnu imovinu, koja se zalaze, sabrojevima gruntovnih ulozaka, napisnika i listova, a prema potrebii svakoga posebnog gruntovnog tela u istom grunt. ulozku, napisnikui listu. 6. Narocitu dozvolu duznika da se uknjizi pravo zaloge naoznacenu nepokretnost za glavnicu, interes na tu glavnicu i svedruge pripadke. 7. Izjava duznika, da ce na zahtev Banke i u roku koji muBanka oznaci, dokazati ispravama, da je isplatio godisnji inetresna sve zajmove, koji su osim Banke na njegove nepokretnostiuknjizene. Zatim, da ce podneti dokaz, da hipoteciranjenepokretnosti ne terete nikakvi zaostatci poreznog dugovanja idazbine (pristojba). 8. Obvezu da ce duznik tacno placati premiju za osiguranjeprotiv vatre, i da ce potvrdu o tom placanju svaki put prilikomplacanja interesa predati Banci. 9. Obvezu duznikovu, da se podvrgava pravilima Banke, kao isvakom preinacenju istih, za tim, da u svim slucajevima, koji seodnose na zajam i hipoteku priznaje nadleznost suda naznacenog upravilima Banke i da se prema izboru Banke podvrgava najkracempropisu postojecih zakona. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 84.ƒ Vrednost hipoteke odredjuju bancini organi. Vrednost se odredjuje na ovom osnovu: A. Kod zemljista. 1. uzme se osamdeset od sto puta veca suma nego sto iznosidirektna poreza na zemlju (izravna zemljarina). 2. ili dvadeset puta toliki prihod koliko je zavedena ukatastralnom zemljisniku (katastralnoj knjizi) i 3. procena izvrsena po propisima i nacelima ovih pravila. B. Kod kuca. Koje se daju u najam: Vrednost zgrade koja se procenjuje dobija se, kad se odprihoda, koji je u prijavi (ocitovanju) o najmu oznacen, odbijuporeza i sva opstinska davanja i troskovi, pa se ostatakkapitalizira sa 5 © 10%. Pri odmeravanju ovog procenta (5©10%)valja uzeti u obzir polozaj, mesto i stanje u kom se zgrada nalazi. &Clan 85.ƒ Troskove procene snosi onaj koji trazi zajam. © Te troskovevalja unapred poloziti. &Clan 86.ƒ Kod porocene zemljoradnickog poseda odlucuju ove okolnosti: 1. Polozaj poseda. 2. Klasifikacija zemlje po vrsti (kulturi).  < 3. Ocena o bonitetu vlasnika poseda. 4. Ustanovljenje prosecnog prihoda za poslednjih pet godina. 5. Kupovne, prodajne i zakupne cene zemljista u doticnommestu, u vreme kada je zajam zatrazen. © Zatim pogodbe kupovne izakupne u poslednjoj godini, koje su u gruntovnici provedene. &Clan 87.ƒ Poverenike koji ce procenu izvrsiti odredjuje uprava Banke. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 88.ƒ Kod procene kuce odlucuju ove okolnosti: 1. Polozaj kuce. 2. Gradivo kuce t.j. okolnost, da li je kuca gradjena odsolidna materijala, i da li se nalazi u dobrom stanju. 3. Osiguranje protiv vatre. &Clan 89.ƒ Uprava Banke ima pravo oznaciti drustvo, kod kojeg se zgradeimaju osigurati. &Clan 90.ƒ Zajam na sume moze se dati samo u obvezu duznikovu, da ce sasumom upravljati po gospodarstvenoj (privrednoj) osnovi. Privrednuosnovu ima zajmotrazitelj pre zajma Banci podneti, i izvrsenjenjeno s Bankom utvrditi. Od te privredne osnove ne sme duznik bez odobrenja Bankeodustati, dok dug ne isplati. Banka moze uvek prema svojojuvidjavnosti sume pregledati i zahtevati, da joj se pokazu izkazi(podaci) o upravi sume. &Clan 91.ƒ Zajam ce se isplatiti duzniku tek onda, kad pravo zalogeuknjizeno obude, i kad se utvrdi da su svi uslovi, koje Bankastavlja ispunjeni. Ali i u tim slucaju Banka ne mora isplatiti zajam: 1. Ako se vrednost hipoteke u tom vremenu smanjila tako, daBanka prema svojim pravilima ne bi bila dovoljno osigurana. Da li je taj slucaj nastupio, presudjuje Banka sama bez ikakve obveze prema duzniku. 2. Ako molitelj ne podigne zajam u roku od 30 dana, racunajuciod dana kada mu je pismeno saopstenje odaslano, da zajam moze dici. 3. Ako je molitelj medjutim umro, ili ako je stavljen podkuratelu (starateljstvo) ili ako je nad njegovom imovinom otvorenstecaj. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 92.ƒ O dozvoli hipotekarnog zajma oducuje uprava Banke. &Clan 93.ƒ Duznik, koji o roku ne plati, platice za zadocnjenje na sumukoju je trabalo poloziti 6% interesa, i 1% u ime globe u koristpenzionog fonda cinovnika Banke. Pravo tuzbe za Banku nastaje s prvim danom iza roka placanja. &Clan 94.ƒ Bez obzira na rok otplate koje je u obveznici utvrdjen, Bankaje vlasna duzniku na tri meseca otkazati svekoliki dug ili samodelimicnu sumu svoga potrazivanja u ovim sulcajevima: 1. Ako se naknadnim istrazivanjem po naredjenju same Bankenadje, da se stanje hipoteke tako promenilo da trazbina Banke premapropisima statuta nije osigurana. 2. Ako je sumsko©privredna osnova, bez odobrenja Banke,preinacna, ili je uzivanjem sume prekoraceno ovlascenje. 3. Ako duznik nije na vreme platio interes, dazbine(pristojbe) ili duznu ratu glavnice. 4. Ako duznik nije ispunio ma koju obvezu u pogledu jamcevnezaklade (fonda). 5. Ako predmet hipoteke, predajom, ustupanjem ili nasljedstvompredje na drugoga. U opste kad nastane ma kakva promena poseda. Duznik je u slucaju otkaza obvezan otkazanu sumu u gotovomnovcu poloziti. Banka zadrzava i dalje sva prava, koja su obelezena uobveznici u pogledu onih suma, koje ostanu neisplacene. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 95.ƒ Banka je vlasna preuzeti sama na sebe isplatu poreza i svihtereta spojenih sa hipotekom, zatim isplatu renta i interesa naglavnicu. S obzirom na propis cl. 97. ovih pravila vlasna je Bankapogoditi se sa osiguravajucim drustvom, da se osigurana svotaisplati Banci za racun osiguranika. &Clan 96.ƒ Duznik koji je primio zajam u zaloznicama, moze celu glavnicuili jedan njen deo vratiti i pre roka, koji je u obveznici zakonacni povratak zajma oznacen. On to moze uciniti bilo u gotovomnovcu bilo u bancinim zaloznicama jednake kategorije i serije t.j.u onakvim zaloznicama, kakve je on primio prilikom zajma. On mora, sumu koju hoce da vrati, najmanje na sest meseciBanci otkazati prijavom zakonito overovljenom (potvrdjenom). Zasume vracene pre roka koji je obelezen u obveznici, ima duznikBanci platiti naknadu, koju ce uprava Banke odrediti. Istu naknaduplaca duznik i onda, kada Banka tuzbom povratak zajma trazila bude.Ako duznik otkaznu sumu na odredjeni rok ne polozi, postupice sekao da je zanemario rok isplate naznacen u obveznici. Banka moze otkaz zajma ugovoriti sa duznikom i na krace vremeod 6 meseci. &Clan 97.ƒ Ako elementarni slucaj (nezgoda) zadesi hipotecirani objekt,duzan je vlasnik uspostaviti ga u prvobitno stanje u roku, koji muuprava Banke odredi. Banka ima pravo na njegov trosak da se uveri, da li je upredjasnje stanje vraceno. Ako u odredjenom roku ne bude vraceno u predjasnje stanje,vlasna je Banka osigurane sume zadrzati i zavesti ih na racun svogapotrazivanja. &Clan 98.ƒ Interes i amortizacione otplate (anuiteti) za hipotekarnezajmove moraju se placati u gotovom novcu ili u kuponima bancinihzaloznica, kojima je dosao rok isplate. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ &Clan 99.ƒ O ZALOZNICAMA. Zaloznice "Srpske Banke" su isprave, koje Banka izdaje naosnovu hipotekarnih zajmova datih po propisima ovih statuta. Unjima se Banka obvezuje da vlsniku zaloznice isplati odredjenu glavnicu s ostalim pripadcima pod uslovima, koji su u samojzaloznici oznaceni. Ðì&Clan 100.ƒ Ukupna svota izdatih zaloznica ne sme biti veca od 20 puta onesvote, koja je odvojena u jamceni fond (cl. 77.). Ðì&Clan 101.ƒ Zaloznice nose pecat Banke, a potpisuju ih dva clana upravnogodbora, jedan clan nadzornog odbora i glavni knjigovodja Banke. Zaloznice ne mogu se izdati pre nego sto nadzorni odbor nepregleda zajmove, koji sluze za podlogu zaloznicama, i dok uzapisniku ne konstatuje, da pokrice odgovara propisima statuta. Ðì&Clan 102.ƒ Zaloznice se izdaju na odredjeni rok. Rok na koji se zaloznice mogu izdavati ne sme biti manji odjedne godine, racunajuci od dana, kada je zaloznica izdana. Banka je duzna zaloznice najduze do odredjena roka otkupiti,ali ona moze to uciniti i pre odredjenog roka, i to iliotkupljenjem ili zdrebanjem (izvlacenjem). Zdrebenju nema mesta samo kod onih zaloznica, u kojima jedrugi nacin otkupa izricno i narocito odredjen. Zdrebanjem moze Banka otkupiti zaloznice samo uz potpunuisplatu nominalne vrednosti. ` `  Za slucaj likvidacije moze Banka sve zaloznice koje se utecaju nalaze pozvati na otkup. No u tom slucaju moze ih otpkupitisamo kad isplati punu nominalnu vrednost. Zaloznice Srpske Banke mogu se trgovati sa svim javnim bezamaKraljevine Jugoslavije i sa nadleznom dozvolom i na berzama izvanKraljevine. Tecaj zaloznice belezice se u berzanskim listovima. Ôh)0*0*0*°°ÔŒ™ Ðì&Clan 103.ƒ Zaloznice glase na donosioca ili na ime. Zaloznice, koje glasena ime, mogu se preneti u svako doba da donosioca, a zaloznice,koje glase na donosioca, mogu se preneti na ime. Isto tako mogu se zaloznice, koje glase na vise svote prenetina manje sume. Uslovi za ovakve promene i prenose odredjuje upravni odbor. Ðì&Clan 104.ƒ Visinu interesa za zaloznioce odredjuje upravni odbor.Zaloznice mogu glasiti na svaku papirnu zlatnu, ili srebrnuvrednost Kraljevine Jugoslavije i stranih drzava, ali glavnicanemoze glasiti na sumu manju od 100 dinara. Ðì&Clan 105.ƒ Zaloznice, koje glase na donosioca, imaju kamatni kupon, kojiglasi na donosioca sa oznacenim rokom i jedan talon. Banka smatra onoga za vlasnika zaloznice i kupona koje glasena donosioca, u cijim rukama se nalaze. Ðì&Clan 106.ƒ Banka isplacuje interes na zaloznice koje glase na ime samo uznamiru (potvrdu). Potvrda mora sadrzati bitni sadrzaj zaloznice, anarocito brojeve, sumu glavnice, stopu interesa, datum, rokplacanja, i sumu interesa. Na potvrdu treba da potpise ime onaj, nakoga zaloznica glasi, ili onaj koji dokaze pravo na uzivanjeinteresa. Ôh) 0*0*0*°°ÔŒ™ Ðì&Clan 107.ƒ Banka priznaje samo onog za pravog vlasnika zaloznice, na cijeime zaloznica glasi. Za prenos, ili ustupanje vlasnistva, za isplatu glavnice iliinteres, za zalaganje i svaki drugi pravni posao sa zaloznicomtrazi Banka potpis vlasnika zaloznice, ali, ona nije duznaispitati istinitost potpisa i ne jamci nikome i nikako za njegovuistinitost, niti za ovlascenje na prenos, ustupanje i drugi kojipravni posao. Ako vlasnik zaloznice, koja glasi na ime, pismeno Banciodredi, da se samo onaj potpis za istinitost ima smatrati, koji jekod kr. Javnog beleznika ili kod suda overovljen (potvrdjen), ondace Banka od svih poslova sa doticnom zaloznicom respektovati samoonaj potpis, koji je recenim nacinom overovljen. Ðì&Clan 108.ƒ Kod zaloznica koje glase na opstine, korporacije ili zavode,podlozne kontroli i zastiti vise oblasti, isplacuje Banka interestsamo uz potvrdu, na koju su zakonom ovlascena lica potpisana, ikoja je snabdevena pecatom doticne opstine, korporacije i zavoda.Za isplatu glavnice i svaku promenu sa zaloznicom valja kod Bankepokazati, da je to po dozvoli vise vlasti. Ðì&Clan 109.ƒ Potvrde o interesu kod zaloznica koje glase na ime lica, kojase nalaze pod tutorstvom ili kuratelom, potpisuje tutor ilikurator. Promene sa zaloznicom ili isplata glavnice mogu se izvrsitisamo po odobrenju nadtutorske vlasti. Ðì&Clan 110.ƒ Interes na zaloznicu prestaje onoga dana, kad dodje rok zaisplatu same zaloznice. Kod isplacivanja glavnice ima se na blagajni Banke predatizaloznica sa talonom i svim kuponima. Suma oznacena u nepredatim kuponima odbice se od glavnice. Ôh)!0*0*0*°°ÔŒ™ ÐÐÔ&ÐÔClan 111. Ô*ìÔÐÐÔ °Ô Sume, koje duznik u gotovom novcu Banci povrati, moze upravniodbor upotrebiti za otkup zaloznica, ili za davanje novihhipotekarnih zajmova. Ðì&Clan 112.ƒ Sa izvlacenjem zaloznica mogu se spojiti zgoditci ako drzavnavlast osnovu za izvlacenje odobri. Ðì&Clan 113.ƒ Izvlacenje zaloznica vrsi se javno. Pri izvlacenju ima prisustvovati i jedan clan nadzornogodbora. O izvlacenju ima se sastaviti zapisnik. Ðì&Clan 114.ƒ Izvuceni brojevi imaju se u prostorijama Banke obznanitipismeno, a osim toga oglasiti u novinama. Ðì&Clan 115.ƒ Izvucene obveznice isplacuju se 6 meseci posle dana vucenja.Tog dana prestaje teci interest. ”ì%Clan 116. ƒ Kod zaloznica koje glase na donosioca, mogu se kuponiisplacivati i posle dana, s kojim je interest prestao teci, ali cese sve ove isplate, od glavnice odracunati, i donosiocu zalozniceisplatice se samo ostatak glavnice, koji po odbitku isplate zakupone preostane. Ðì&Clan 117.ƒ Otkupljene zaloznice imaju organi Banke odmah posle isplateprobusiti. Sve probusene zaloznice imaju se spaliti u prisustvu jednogclana upravnog odbora i jednog clana nadzornog odbora. O tome se ima sastaviti zapisnik. Ôh)"0*0*0*°°ÔŒ™ Ðì&Clan 118.ƒ Intrest i glavnica koji se u zakonitom roku za zagodu (rokzastarenja) ne dignu, propadaju u korist rezervnog fonda. Ðì&Clan 119.ƒ Za sigurnost zaloznica sluzi ceo imetak Banke, a narocito: 1. Onaj deo imovine bancine, koji je kao jamcevni fond(cl.77.) narocito odredjen. 2. Prvenstvo sopstvenika zaloznica na sve hipoteke, na osnovukojih su zaloznice izdane. Ovo je prvenstvo gruntovno zabelezeno. Ðì&Clan 120.ƒ U svim hipotekarnim poslovima Banke odredjuje se ugovoromnadleznost suda u Zagrebu. ì ©©©©©©©©©©©©©©©©©©©©©ƒ Ova su pravila odobrena odlukom kr. sudbenog stola u Zagrebui to: Od 18. juna 1895. broj 10.701/gr., (R©479©902) Od 21. aprila 1903. broj R. 479/©02., Od 10. aprila 1907. broj 9089/gr., Od 18. aprila 1914. broj 17.805/gr., Od 19. februara 1918. broj 2985/gr., Od 21. augusta 1919. broj 22.244/gr., Od 18. novembra 1920. broj 18.359/gr., Od 17. maja 1921. broj 15.380/gr., Od 29. novembra 1921. broj 40.526/gr., Od 5. maja 1922. broj 17.259/gr., Od 10. juna 1925. broj 39.169/gr., Od 2. augusta 1931. broj 58.770/gr., Od 18. aprila 1931. broj 29.387/gr., Od 20. maja 1931. broj 35.818/gr. i od Od 30. jula 1935. fi. 61/33 © 19.